14.10.2017.
Opstrukcijska apneja tijekom spavanja, (OSA, engl. obstructive sleep apnea) najčešći je poremećaj disanja pri spavanju, okarakteriziran učestalim kolapsom gornjih dišnih putova uslijed smanjenog mišićnog tonusa ždrijela i izraženog negativnog intratorakalnog tlaka prilikom pojačanog respiratornog napora pri udahu, što biva popraćeno epizodama desaturacije arterijske krvi kisikom, hiperkarbijom i kratkotrajnim buđenjima uz pojavu glasnoga hrkanja.
Klinički znakovi i anatomska obilježja koja upućuju na sindrom opstrukcijske apneje su glasno hrkanje, zamijećen prestanak disanja tijekom spavanja, abdominalni tip debljine i zadebljali vrat, te poremećena anatomija ždrijela. Klinički simptomi očituju se najčešće u neobjašnjivo pretjeranoj dnevnoj pospanosti, kardiopulmonalnim poremećajima i kognitivnoj disfunkciji. Prije dolaska na anesteziološki pregled većina bolesnika s opstrukcijskom apnejom nije prethodno klinički dijagnosticirana, što ima za posljedicu znatno povećanje rizika perioperativnih komplikacija i iznenadne smrti. Mogu se očekivati komplikacije zbog otežane uspostave i održavanja dišnoga puta, povećanog rizika aspiracije želučanoga soka, povećane osjetljivosti na primjenu anestezijskih lijekova, komplikacije povezane s čestim popratnim kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, uzročno povezanih s apnejom, te poslijeoperativni delirij.
Prepoznavanje simptoma opstrukcijske apneje prije kirurškoga zahvata omogućava anesteziološkom timu planiranje odgovarajuće pripreme i načina vođenja anestezije, te perioperativnog nadzora bolesnika, što je osobito naglašeno u sve više zastupljenoj dnevnoj kirurgiji.
Procjena kvalitete spavanja, kao i čimbenika rizika za poremećaje disanja pri spavanju i prekomjerne dnevne pospanosti, pomoću upitnika omogućuje jednostavno, jeftino i pouzdano otkrivanje opstrukcijske apneje tijekom spavanja kod kirurškog bolesnika.
Perioperativne komplikacije moguće je smanjiti primjenom anestezioloških protokola i strategija za smanjenje povećanog operacijskoga rizika ovih bolesnika i njihovom daljnjom nadopunom na temelju znanstvenih dokaza.
Tatjana Šimurina, Mirela Palić, Boris Mraović