U ovu kinesku (razvijena pokrajima Gunagdong) presječnu studiju o prevalenciji i rizičnim faktorima povezanim sa samoprijavljenim psihološkim stresom i narušenim mentalnim zdravljem kod učenika (djece i adolescenata) za vrijeme COVID-19 pandemije uključeno je preko 1 milijuna djece i adolescenata (ukupno 1,199.320 prosječne dobi 12,04 ± 3,01 godine). Prevalencija psihološkog stresa je bila relativno velika, 10,5%.

Učenici koji nikad nisu nosili maske imali su povećani rizik od infekcije, kao i učenici koji su provodili manje od jedan sat vježbajući u usporedbi s onima koji su provodili više od pola sata u fizičkoj aktivnosti. Važno je napomenuti da su studenti koji nisu nosili maske na povećanom riziku i za psihološki stres. Ovi rezultati upućuju da je prevalencija samoprijavljenog psihološkog stresa unutar školske populacije i adolescenata relativno visoka, 10,5% za vrijeme COVID-19 epidemije. Mjerenje je provedeno koristeći ukupan zbroj bodova mjernog instrumenta od 12 stavki. U usporedbi s osnovnom školom, učenici srednjih škola su imali povećan rizik za COVID-19. Za analizu se koristio Pearsonov test,  χ² test, te regresijski model.

Ovom studijom zaključujemo da je prevalencija psihološkog stresa među učenicima za vrijeme COVID-19 pandemije relativno visoka. Čimbenici kao što su učestalost nošenja maski ovisi o COVID-19 informacijama, te vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti povezani su s mentalnim zdravljem. Posljedično, vlade, škole i obitelji bi trebale obratiti posebnu pažnju na mentalno zdravlje svojih školaraca i adolescenata za vrijeme COVID-19 pandemije, te poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se smanjio utjecaj COVID-19 pandemije na mentalno zdravlje učenika.

Iako su djeca i adolescenti relativno zdravi, treba obratiti pažnju na njihovo mentalno zdravlje za vrijeme pandemije.