Povodom 95. godišnjice ŠNZ ‘Andrija Štampar‘ u Europskom parlamentu održana je konferencija ‘Public Health and Future of Healthcare’ o javnom zdravlju i načelima Andrije Štampara, oca suvremenog javnog zdravlja, okupivši istaknute hrvatske, europske i svjetske znanstvenike i dužnosnike.
Konferencija Public Health and Future of Healthcare održana je organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Andrija Štampar bio je vizionar i znanstvenik ispred svoga vremena, istaknuto je na konferenciji. Kriza koja donosi neizvjesnost, kao i velike globalne promjene izazvane posljedicama pandemije koronavirusa, ponovno su označile važnost i ulogu javnog zdravstva u Hrvatskoj i Europi.
Poruke oca suvremenog javnog zdravstva aktualnije su nego ikada do sada, u vremenima pandemije i krize, a zadatak novih generacija znanstvenika i stručnjaka jest osvijestiti i proširiti njegov znanstveni doprinos javnom zdravstvu, politički i upravljački jednom od osjetljivijih područja suvremenih država Zapada.
Održana su i dva panela:
Panel Modern public health system through the vision of Andrija Stampar moderirala je prof. dr. sc. Ana Boroevčki, a u njemu su sudjelovali:
- Akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH
- Steven Alan Solomon, Principal Legal Officer, WHO
- Prof. Laurent Chambaud, Andrija Štampar Medalist 2022
Potom je uslijedio panel The future of public health in Europe koji je moderirao prof. dr. sc. Stjepan Orešković sa sljedećim sudionicima:
- Nicolae Stefanuta (Renew), zastupnik u Europskom parlamentu
- Romana Jerković (S&D), zastupnica u Europskom parlamentu
- Isabel de la Mata, Europska komisija
- Oxana Domenti, predstavnica SZO pri Europskoj uniji
- George Rutherford, University of California
Usuglašeni su zaključci i preporuke konferencije.
Ravnateljica Kujundžić Tiljak isaknula je kako je Štampar uvijek čvrsto branio ljudsku i civilizacijsku vrijednost prava na zdravlje, time bivajući daleko ispred svoga vremena. „Pandemija, kriza i patnja koje je naša generacija nedavno iskusila iznova nas vraćaju na pouke i poruke velikog Štampara: prevencija je ključ zdravlja kako pojedinca, tako i društva i nacije, a zdravlje je više od odsustva problema i boli, ono je nužno spoj tjelesnog, duhovnog i društvenog blagostanja. Izazovi javnom zdravstvu katkad prelaze državne granice, oni su nerijetko globalni, poput pandemije, a pri formiranju odgovora na njih, smatra Štampar, redovito moramo voditi računa o posebitostima dane države i dane zajednice. I u tom smislu Štampar je bio daleko ispred svog vremena, shvaćajući što je to istinski zdrav pojedinac i istinski zdravo društvo“, istaknula je ravnateljica Kujundžić Tiljak.
Akademik Kusić naglasio je kako je Štampar u svakom razdoblju svojeg života ostavljao itekakav trag u društvu i zajednici, primjerice zahvaljujući samom Štamparu i njegovoj strategiji tadašnja država, u jednom razdoblju između dva svjetska rata, smatrana je uzorom u pogledu politika javnog zdravstva. Zahvaljujući Štamparu, tada je uspostavljen veliki broj institucija i tijela javnog zdravstva. „Štampar je bio pod političkim pritiskom tadašnjeg kraljevskog režima, institucija koju je osnovao bila je nerijetko zanemarivana. Prisiljen umiroviti se, odmah je prepoznat od strane uglednih ljudi sa Zapada te je putovao i radio diljem svijeta kao međunarodni stručnjak. Istinski građanin svijeta, a uvijek i svugdje samosvjesni Hrvat“, rekao je Kusić.
Pročelnik Orešković rekao je kako se često pitao što bi Štampar rekao na naše vrijeme i kako bi postupao u tom vremenu. „Štampar je bio direktan čovjek, spreman na borbu radi struke i svojih uvjerenja. Zbog toga je često trpio posljedice. Ne smijemo zaboraviti, ne smijemo kleknuti pred kulturološkim Alzheimerom, a to je stalna opasnost. To je možda i najvažnija Štamparova karakterna poruka za nas i naše vrijeme“, zaključio je Orešković.
