Istraživanja pokazuju da učestala aktivacija različitih neuronskih mreža mozga kognitivnom ili fizičkom stimulacijom može značajno doprinijeti zdravlju mozga i kognitivnom stanju, pogotovo u kombinaciji s farmakološkim liječenjem. Prednost je ove vrste terapije i cijena, koja je značajno manja nego cijena lijekova, bolji omjer cijene i učinka te nedostatak nuspojava. Čitava se ideja temelji na plastičnosti mozga - mogućnosti živčanog sustava da prilagodbom svoje strukturalne organizacije odgovori na promjene okoliša, ozljede i druge podražaje koje mu mijenjaju funkcioniranje. Smatra se kako je upravo plastičnost mozga sposobnost koja omogućuje životinjama, a posebno primatima i ljudima, učenje i prilagodbu na nove kognitivne i bihevioralne izazove.

Postoje dokazi da specifično dizajnirani kognitivni treninzi mogu smanjiti rizik od kognitivnog propadanja u zdravih starijih osoba povećanjem kognitivne rezerve. Kognitivna rezerva predstavlja sposobnost mozga da adekvatno izvede kognitivni zadatak usprkos neuropatološkom oštećenju, upotrebom alternativnih živčanih krugova ili povećanjem njihove efikasnosti. Edukacija, zanimanja koja zahtijevaju učenje i životni stil koji stimulira mozak svi utječu na povećanje rezerve. Pokazano je na analizi 29 000 osoba da oni s većom kognitivnom rezervom imaju 46% manji rizik od demencije. Fizička aktivnost također čini se povoljno djeluje na kogniciju, djeluje neuroprotektivno i može smanjiti kognitivno propadanje u bolesnika s AD.

Kognitivne se intervencije mogu podijeliti na kompenzatorne i restorativne. Cilj kompenzatornih je naučiti bolesnika s oštećenjem novim načinima izvođenja kognitivnih zadataka, npr. organiziranjem podataka na novi način kako bi se lakše pamtili, povećanjem upotrebe drugih osjetila, upotrebom elektronskih ili drugih naprava za pomoć u pamćenju i sl. Restorativne strategije pojačavaju funkciju specifičnih kognitivnih domena, s ciljem vraćanja njihove funkcije na onu prije oštećenja.

Postoji nekoliko oblika kognitivne intervencije:
- kognitivni trening - vođene vježbe kroz standardne zadatke dizajnirane kako bi povećali pojedine kognitivne funkcije (pamćenje, pažnju, rješavanje problema). Poboljšanjem kognitivnih sposobnosti olakšava se izvođenje svakodnevnih zadataka i samostalan život.
- kognitivna rehabilitacija - individualan pristup u kojem se identificiraju osobni ciljevi i terapeut radi s bolesnikom i obitelji na razvoju strategije za postizanje ovih ciljeva. Naglasak je na poboljšanju obavljanja svakodnevnih zadataka, više nego na kognitivnim sposobnostima, gradi se snaga i nalazi način kompenzacije oštećenja.
- kognitivna stimulacija - niz aktivnosti kojima je cilj opće poboljšanje kognitivnog i socijalnog funkcioniranja. Najčešće se radi u grupama.

Kognitivne intervencije imaju pozitivan utjecaj na globalno kognitivno funkcioniranje i svakodnevni život i kod bolesnika s umjerenim kognitivnim oštećenjem i s Alzheimerovom bolesti. Uključenjem ovih tehnika u liječenje poboljšava se kvaliteta živote i odgađa nastup AD za čak 5 godina, što bi smanjilo i troškove liječenja rastuće populacije bolesnika s demencijom, stoga se preporučuje energično istraživanje ovog terapijskog područja.