Cilj Usporediti percepcije stila rukovođenja, osobina ličnosti i rukovoditeljskih kompetencija voditelja u sestrinstvu između voditelja i zaposlenika i odrediti povezanost među tim faktorima.

Postupci Istraživanje je uključilo 4 od 5 najvećih slovenskih bolnica; 1 bolnica odbila je sudjelovanje. Zaposlenici tih bolnica predstavljaju 30% svih zaposlenika u sestrinstvu u slovenskim bolnicama a 509 zaposlenika uključenih u istraživanje predstavlja 6%. Za voditelje i zaposlenike sastavljeni su različiti strukturirani upitnici, ali oba su se sastojala od 134 izjave koje je trebalo ocijeniti na 5-stupanjskoj Likertovoj ljestvici. Korelacijskom i multivarijatnom regresijskom analizom analizirali smo odnos između demografskih podataka i percepcije rukovoditeljskog stila, osobina ličnosti voditelja i njihovih kompetencija. Istraživanje je provedeno u travnju 2009.

Rezultati Voditelji i zaposlenici ocijenili su značajno različito 13/14 kompetencija voditelja, a voditelji su sami sebi dali veću ocjenu za viziju i ciljeve, komunikaciju, rješavanje sukoba dogovorom, kompromis, prilagodbu, motivaciju, međusobne odnose, rješavanje problema, opunomoćivanje, timski rad, donošenje odluka, emocionalnu inteligenciju, i razvoj ljudskih potencijala. Zaposlenici su dali voditeljima višu ocjenu za rukovođenje promjenama, rješavanje sukoba dominacijom i izbjegavanje odlučivanja. Multivarijatna regresijska analiza pokazala je da se u 86,1% slučajeva voditeljske osobine mogu objasniti stilom rukovođenja, obrazovanjem voditelja i njihovim osobinama, te tipom i osobinama zaposlenja.

Zaključak Voditelji u sestrinstvu prečesto su koristili neprikladan stil rukovođenja. Stvaranje jedinstvenog modela za sve ustanove u zemlji olakšalo bi ocjenu kompetencija i trajno motrenje rezultata voditeljskog rada.