Cilj Ispitati do koje mjere osobine ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam, i otvorenost), organizacijski stres, i stavovi prema radu i interakcije između ličnosti i organizacijskog stresa i između ličnosti i stavova prema radu prospektivno predviđaju 3 sastavnice sagorijevanja.

Postupci Istraživanje je provedeno na 118 medicinskih sestara koje rade u bolnici. Podatci su analizirani nizom hijerarhijskih regresijskih analiza, u kojima su osobine ličnosti, mjere organizacijskog stresa i stavovi prema radu, kao i interakcije između ličnosti i organizacijskog stresa i ličnosti i stavova prema radu uključeni kao prediktori, dok su tri sastavnice sagorijevanja mjerene 4 godine poslije bile kriterijske varijable.

Rezultati Osobine ličnosti bile su značajan ali slabi prospektivni prediktor sagorijevanja i kao skupina predvidjeli su samo smanjenu profesionalnu učinkovitost (R² = 0,10), dok je ugodnost bila jedini negativni prediktor. Organizacijski stres bio je pozitivni, aftektivno-normativna odanost negativni prediktor, dok instrumentalna odanost (engl., continuance commitment) nije bila povezana ni s jednom sastavnicom sagorijevanja. Pronašli smo interakcije između neuroticizma i savjesnosti i organizacijskog stresa, mjerenog kao sukob uloga i preopterećenost poslom, na smanjenu profesionalnu efikasnost (ß_NSUPP = -0,30; ßc _SUPP = -0,26). Također smo pronašli interakcije između neuroticizma i afektivno-normativne odanosti (ß = 0,24) i između otvorenosti i instrumentalne odanosti na smanjenu profesionalnu efikasnost (ß = -0,23), kao i interakcije između savjesnosti i instrumentalne odanosti na iscrpljenost.

Zaključak Iako su kontekstualne varijable bile snažni prospektivni prediktori, a osobine ličnosti slabi prediktori sagorijevanja, pokazali smo važnost interakcija varijabli ličnosti i kontekstualnih varijabli za predviđanje sagorijevanja.

Jasna Hudek-Knežević, Barbara Kalebić Maglica, Nada Krapić