x
x

Stres u zdravstvenih djelatnika

  04.03.2012.

Stres je izrazito rizičan čimbenik za ljudsko zdravlje, uzročnik je niza psihičkih i tjelesnih bolesti i poremećaja, negativno utječe na profesionalno funkcioniranje i dovodi do pada kvalitete života. Posljedica toga su i izuzetno visoki materijalni troškovi vezani uz razrješavanje posljedica pre¬thodno navedene problematike.

Stres u zdravstvenih djelatnika

Stres je posljednjih desetljeća prepoznat i kao rastući problem u populaciji zdravstvenih djelatnika - liječnika i medicinskih sestara i tehničara. Zdravstvena djelatnost je, prema brojnim istraživanjima, svrstana u kategoriju najstresnijih profesija. Treba istaknuti da sve specijalističke usmjerenosti i sva radilišta unutar zdravstvene struke nisu izložena istom intenzitetu pojedinih stresora. Stresnost zdravstvene profesije značajno je vezana uza sve intenzivniji pritisak na zdravstvene djelatnike uzrokovan nizom čimbenika kao što su ubrzani razvoj suvremenih dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, što zahtijeva kontinuiranu i intenzivnu dodatnu izobrazbu tijekom radnog vijeka, bolja informiranost samih bolesnika, članova obitelji kao i cjelokupnog društva o bolesti i mogućnostima intervencije zdravstvenih djelatnika, povećani broj tužbi usmjeren na zdravstvene djelatnike i sve veća usmjerenost na samozaštitu, itd. Brojna istraživanja intenziteta pojedinih stresora kojima su izloženi liječnici pokazuju visoku poziciju sljedećih stresora: komunikacijski problemi kako unutar samog profesionalnog tima tako i sa bolesnicima i članovima njihovih obitelji, te sve veći pritisci i očekivanja bolesnika i članova obitelji vezanih uz dijagnostičke i terapijske mogućnosti. U skupini medicinskih sestara i tehničara istraživanja intenziteta stresora također pokazuju visoku pozicioniranost komunikacijskih problema kako unutar tima tako i s bolesnicima i članovima obitelji, te se kao poseban stresor naglašava palijativna skrb za bolesnike. Preporuke u cilju prevencije stresa među zdravstvenim djelatnicima između ostalog sve naglašenije uključuju i potrebu sljedećih aktivnosti: izobrazba i razvijanje komunikacijskih vještina prilagođenu komunikaciji sa bolesnikom i njegovom obitelji kao i razvijanje vještine komuniciranja unutar profesionalnih timova te dodatno izobrazbu u senzibilizaciji zdravstvenih djelatnika za razvijanje empatičnosti, odnosno boljeg razumijevanja bolesnika i njegovih potreba.

prof. dr. sc. Mirjana Grubišić-Ilić
Klinička bolnica Dubrava, Klinika za psihijatriju, Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za poremećaje uzrokovane stresom, Regionalni centar za psihotraumu Zagreb, Zagreb

Rad prezentiran na 2. hrvatskiom kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji održanom od 9. do 11. veljače, 2012. godine u Zagrebu.

 

 

 

VEZANI SADRŽAJ > <