Iako u prehrani čovjeka riba primarno predstavlja izvor visoko kvalitetnih bjelančevina, nutricionistički se ona u prvom redu promatra kroz profil masti koje sadrži. Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja tjedno trebalo konzumirati barem 2 puta po 170 grama ribe. Od toga je uputno da barem jedna porcija bude “masna“ riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste riba sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina. Osobe koje redovito jedu ribu smanjuju svoj rizik od moždanog udara, depresije i mentalnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem.

Međutim, daleko najveća blagodat koju nudi riba je ona za zdravlje srca i krvnih žila. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da redoviti unos ribe tijekom trudnoće i dojenja ima blagotvoran učinak na zdravlje dojenčeta i majke.

Posebna se važnost pridaje omega-3 masnim kiselinama i njihovom utjecaju na kognitivne sposobnosti djeteta, te prevenciju kardiovaskularnih, malignih i kroničnih upalnih bolesti. Provedenim istraživanjima pokazalo se da ovisno o uzgoju i prehrani riba dolazi do promjena u sastavu i količini masnih kiselina.