Adolescenti i seksualno ponašanje

Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća stav prema seksualnom ponašanju mladih postao je tolerantniji pa se dobna granica stupanja u spolne odnose pomiče prema ranijoj adolescenciji, uz tendenciju promiskuiteta. Sklonost mladih hedonizmu, uz slabo znanje o rizicima infekcije te iluzija da im se ništa ne može dogoditi, ono je što karakterizira adolescentni period života.

Adolescencija je najzdravije razdoblje u životu jedne osobe, no s obzirom na način ponašanja adolescenata, koji su skloni rizičnom seksualnom ponašanju, dolazi do posljedica za kasnije zdravlje tih osoba.

U razdoblju adolescencije prihvaća se ponašanje, pogotovo u seksualnom smislu, koje utječe na zdravlje tijekom cijelog razdoblja adolescencije, ali i u budućnosti. Pri tome je seksualno ponašanje adolescenata pod utjecajem okruženja u kojem žive, prvenstveno pod utjecajem vršnjaka i medija.

Društvene okolnosti su se bitno promijenile zadnjih nekoliko desetljeća. Radi produžetka školovanja, specijalizacije u poslu ili ostvarivanja karijere, mladi sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu. Pri tome je prisutan povećan trend predbračnih seksualnih aktivnosti te, u zadnjih nekoliko desetljeća, povećanje učestalosti spolnih bolesti. Mladići su pri tome više skloni promiskuitetu, a djevojke stabilnim vezama.

Hrvatski adolescenti: prvi seks sa 16 i 17 godina

Statistike Zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je prosječna dob stupanja u spolne odnose 17 godina za djevojčice, odnosno 16 za dječake.

Iako misle da o seksualnosti znaju sve, prosječnim adolescentima nedostaje još poprilično informacija. Čak i kad su dobro i točno obaviješteni, adolescenti se i dalje često ponašaju rizično u zaštiti od začeća i spolno prenosivih bolesti.

Razlozi koji adolescente čine društvenom skupinom povišenog rizika, kao i čimbenici koji povećavaju vjerojatnost rizičnog seksualnog ponašanja, jesu (prema prof. Štulhoferu):

a) potreba za seksualnim eksperimentiranjem (formiranje seksualnog identiteta)

b) fragmentarno znanje (adolescenti poznaju činjenice o HIV/AIDS-u, ali nemaju dovoljno informacija o tzv. „novim“ spolno prenosivim bolestima (HPV, genitalni herpes i Chlamydia t.) i lako usvajanje tzv. mitova o seksualnosti (npr. „kondome koriste samo promiskuitetne osobe“).

c) hedonizam kao vrijednosna orijentacija, ali i bitno identifikacijsko obilježje („želim i na taj način biti drugačiji od odraslih“)

d)snažan utjecaj vršnjačke skupine (pritisak konformiranja)

e) iluzija neranjivosti (kao posljedica neiskustva)

f) skromne komunikacijske vještine

g) nerealistično prihvaćanje koncepcije romantične ljubavi (osobito među adolescentima)

Čimbenici koji povećavaju vjerojatnost rizičnog seksualnog ponašanja:

• rana seksualna viktimizacija
• sklonost rizičnim aktivizacijama
• konzumacija alkohola i narkotika
• rana seksualna inicijacija
• niska razina informiranosti o ljudskoj spolnosti
• tradicionalni, spolno diskriminirajući stavovi (poglavito kod muškaraca)
• osjećaj krivice vezan uz seksualne aktivnosti, često vezan uz striktnu religijsku socijalizaciju (poglavito kod žena)
• nekorištenje kontracepcije pri prvom seksualnom odnosu
• negativni stavovi o kondomu

Sustavna prevencija spolnih bolesti za mlade u sadašnjem trenutku podrazumijeva:

a) uvesti djelotvoran program seksualne edukacije u okviru zdravstvenog programa u škole 

b) razviti suradnju društvenih i medicinskih znanosti u realizaciji programa

Što je reproduktivno zdravlje?

Reproduktivno zdravlje nije samo odsutnost bolesti reproduktivnog i spolnog sustava, nego i (prema WHO-Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji):

- sposobnost ljudi za reprodukciju, roditeljstvo i zdravo potomstvo

- slobodno odlučivanje o tome hoće li imati djecu, kada i koliko

- informiranost i dostupnost sigurnih i djelotvornih sredstava za kontracepciju

- sloboda od spolnog nasilja i prisile

- korištenje i dostupnost odgovarajućih zdravstvenih službi.

Danas se tjelesna i spolna zrelost postiže ranije nego nekada te većina adolescenata postaje spolno aktivna prije braka, uz često puta rizično spolno ponašanje te nekorištenje sredstva zaštite.

 Zaštita reproduktivnog zdravlja obuhvaća:

• edukaciju o spolnosti i reprodukciji
• savjetovanje o planiranju obitelji i primjeni kontracepcije, zdravstvenu zaštitu reprodukcije
• prevenciju i liječenje neplodnosti
• dijagnostiku i liječenje bolesti reproduktivnog sustava, hormonskih poremećaja i malignih bolesti
• prevenciju prekida trudnoće i tretman posljedica prekida trudnoće
• prevenciju spolnog zlostavljanja i skrb o žrtvama

Glavni problem spolnog i reproduktivnog zdravlja adolescenta su:

- neplanirane trudnoće

- pobačaji

- nedovoljna primjena kontracepcije

- spolno prenosive bolesti

- spolno nasilje  

Kakav je bio spolni odgoj pred 40 godina?

6. 2. 2012. u Hrvatskoj je formirano “Povjerenstvo za pripremu izrade kurikuluma zdravstvenog odgoja” Agencije za odgoj i obrazovanje te je ponovno pokrenuta rasprava o spolnom odgoju.

Uvođenje zdravstvenog odgoja u hrvatski obrazovni sustav u skladu je s pedagoškom praksom najrazvijenijih obrazovnih sustava, a aspekti zdravstvenog odgoja su: očuvanje zdravlja i kvalitete života, humani odnosi među spolovima i ljudska spolnost, prevencija ovisnosti, kultura društvene komunikacije i prevencija nasilničkog ponašanja.

Još 1972. godine Prosvjetni savjet SR Hrvatske usvojio je Opći nastavni plan i program za osnovne škole u koji je uključena „građa odgojnog područja pod nazivom spolni odgoj“. Spolni odgoj nije uveden kao poseban predmet „nego je njegova građa na prirodan i logičan način uvrštena u nekoliko predmeta: biologiju, prirodu i društvo i sat razredne zajednice“ (Košiček).

Dr. Marjan Košiček u knjizi „Seksualni odgoj“ navodi da u programima za osnovne škole iz 1960. godine, posebice u književnosti, postoje teme koje obrađuju odnose u obitelji. U knjizi „Spolni odgoj“, priručniku za nastavnike iz 1973. godine (čiji su autori psihijatar, školski liječnik, prof. biologije, pedagog i sociolog) sadržane su nastavne cjeline za pojedine uzraste učenika tijekom školovanja.

Savjete u vezi spolnog i reproduktivnog zdravlja adolescenti su u to doba mogli naći u tzv. savjetovalištima za psiho-higijenu pri domovima zdravlja.

Sedamdesetih godina 20. stoljeća intenzivnije počinju istraživanja o spolnom ponašanju srednjoškolaca u Hrvatskoj, a rezultati su korišteni u zdravstvenoj zaštiti učenika u zdravstvenom odgoju. U taj zdravstveni odgoj se uvode sadržaji i postupci razvijanja odgovornosti prema zdravlju i spolnosti te očuvanja plodnosti.(Košiček)

Brigu o reproduktivnom zdravlju mladih i zdravstveno prosvjećivanje vršeno je u Službi za školsku i sveučilišnu medicinu, Odjel za planiranje obitelji, odjelima za dječju ginekologiju te uz ginekologe u primarnoj zaštiti u domovima zdravlja.

Nacionalni program djelovanja za mlade izrađen je 2003.godine i obuhvaćao je sva područja značajna za očuvanje i promicanje zdravlja adolescenata. Taj je program objavljen u Narodnim novinama 2009.godine.  

Spolni odgoj

Unazad nekoliko desetljeća u Hrvatskoj je prisutan trend smanjivanja nataliteta svake godine te starenja stanovništva.

Adolescenti su baza reprodukcije, a njihov udio u stanovništvu u posljednjih se pet desetljeća smanjuje, od 27% ukupnog stanovništva 1953. godine do 17,1% 2001. godine. Spolno ponašanje adolescenata ovisi o psihološkim čimbenicima, ali i demografskim, socijalnim i obrazovnim.

Oni teže od starije populacije prihvaćaju programe zaštite reproduktivnog zdravlja. Razlog tome su emocionalna i socijalna nezrelost, sklonost rizičnom spolnom ponašanju i nedosljednost u korištenju metoda zaštite od neželjene trudnoće i spolnih bolesti.

Ranije spolno sazrijevanje zbog bioloških razloga te sve ranije stupanje u spolnu aktivnost, dovode do neželjenih trudnoća i patologije reproduktivnog sustava.

Današnje znanje i vještine mladih o spolno odgovornom ponašanju su nedovoljni, što ima za posljedicu pojavu raznih bolesti reproduktivnog sistema. Pri tome često izostaju komunikacija u obitelji, najčešće pri temama o spolnosti, a tada je vjerojatnije rizično ponašanje.

Posljedice toga su:

- sve ranije stupanje u spolne odnose i sklonost promiskuitetu

- bolesti reproduktivnog sustava  

- nezadovoljstvo spolnim životom  

- posljedice na zdravstveno stanje mladih

- spolno nasilje i zlostavljanje te izostanak tolerancija

Roditelji se u današnjim prilikama teže suočavaju s odgojem. Mladi su najbolji pokazatelj svih društvenih i vrijednosnih promjena.

Mediji pri tome imaju veliki utjecaj na njih, pri čemu nitko ne brine o kvaliteti i točnosti ponuđenih informacija. Velik je i utjecaj vršnjaka, a oni često prenose netočne informacije. 

Zaključak

Zaštita reproduktivnog zdravlja adolescenata od velike je važnosti. Pri tome je bitno da se provodi suradnjom stručnjaka raznih specijalnosti: školskih liječnika, ginekologa, psihologa i drugih stručnjaka te u suradnji sa školom.

Početak brige za mlade počinje početkom njihove spolne aktivnosti i tada ih treba uključiti u zdravstvenu zaštitu te ih savjetovati i pružiti pomoć. To je važno radi očuvanja fertilnosti stanovništva. Potrebno je pri tome promicati i provoditi programe zaštite reproduktivnog zdravlja mladih.

Međunarodna konvencija o civilnim i političkim pravima, Međunarodna povelja o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena te dokument Međunarodne konferencije o populaciji i razvoju UN-a, garantiraju mladima zaštitu njihovih seksualnih i reproduktivnih prava. Reproduktivno pravo je dio općih ljudskih prava. Mladi moraju inzistirati na tim pravima, a mi im moramo omogućiti realizaciju tih prava garantiranih međunarodnim konvencijama.

Seksualna edukacija s informacijama o upotrebi zaštitnih sredstava (kondom), apstinenciji i drugim kontracepcijskim metodama važna je u edukaciji mladih, a prema međunarodnom pravu u skladu je s obvezama pojedine države.  

Sustavna seksualna edukacija mora pružiti medicinski i znanstveno utemeljene informacije o seksualnosti, uvažavajući različitost vrijednosnih sustava, ali i ne nametati niti jedan vrijednosni sustav.

Literatura

1. Međunarodna konvencija o civilnim i političkim pravima         https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Pravo%20na%20pristup%20informacijama/ Zakoni%20i%20ostali%20propisi/UN%20konvencije/Medjunarodni_pakt_o_gradjanskim_i_politickim_pravima_HR.pdf
2. Međunarodna povelja o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/05bosniak/BIntCovEcSocCulRights.pdf
3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena http://www.prs.hr/index.php/medunarodni-dokumenti/un-dokumenti/192-dokumenti-un-a
4. Međunarodne konferencije o populaciji i razvoju http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A7-2013-0306+0+DOC+XML+V0//HR
5. http://www.who.int/en/
6. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_82_1988.html
7. Štulhofer A.: Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:Društveni aspekti rizičnog seksualnog ponašanja
8. Košićek M Seksualni odgoj Epoha; Zagreb 1965.
9. Košićek M, Cotić A, Novak-Reiss, Tajsl Š, Zadrović A. Spolni odgoj. Školska knjiga,Zagreb 1973.
10. Marija Džepina, Tonka Čavlek: Spolno Zdravlje (Reproductive Health) Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Služba za školsku i sveučilišnu medicinu,Teme iz preventive Vol 2, Broj 8, 7.listopad 2006.
11. Bastašić, Z. (1995) Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga
12. Castro Espin, M. (2010) Kako preživjeti pubertet? Zagreb: VBZ.
13. Dobravc Poljak, J. (2000) MEMOAIDS: mladi educiraju mlade o AIDS-u. Zagreb: Služba za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti.
14. Kuzman, M. i P. Zarevski. (2004) Odrastanje i spolnost – reproduktivno zdravlje. Zagreb: Makarana.
15. Sarnavka, S. (2010) Put do vlastitog pogleda, Kako čitati, slušati, razumjeti medijske tekstove i medijsku kulturu. Zagreb: B.a.B.e 
16. Štulhofer, A., Ajduković, D., Božičević, I. i K. Kufrin (2006) HIV/AIDS i mladi – Hrvatska 2005. Zagreb: Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.
17. Van der Pol B, Williams Ja, Orr DP. i sur. Prevalence, incidenee, natural history, and response to treatment of Trichomonas vaginalis infection among adolescent women. J Infect Dis 2005;92:2093-2044.
18. Use of information and communication technology by the world s children an youth:International Telecommunication Union. Available at: http:/www.itu.intlITUD/ictlmaterialN outh_2008. Pdf. Accessed April 6, 2010.
19. Cook RL, Comer DM, Wiesenfeld HC i sur. Alcohol and drug use and related disorders: An underrecognized health issue among adolescents and young adults attending sexually transmitted disease clinics. Sex Transm Dis 2006; 33:565.
20. Spitalnick JS, DiClemente RJ, Wingood GM, et al. Brief report: Sexual sensation seeking and its relationship to risky sexual behavior among adolescent females. J Adolesc 2007; 30:165-173.