Koji raspon terapijskog odgovora na antipsihotike možemo očekivati  kod bolesnika sa shizofrenijom?

Postoje velike razlike u terapijskom odgovoru na primijenjene antipsihotike u bolesnika sa shizofrenijom. Između 10 i 30% bolesnika ima ograničenu korist; veći postotak - barem 30% u nekim studijama - pokazuje poboljšanje, ali ima trajne psihotične ili rezidualne simptome koji utječu na njihovo funkcioniranje i kvalitetu života.

Koji su najučinkovitiji antipsihotici kod pacijenata sa slabim ili djelomičnim odgovorom na prethodno primijenjen antipsihotik u bolesnika sa shizofrenijom?

Najučinkovitiji antipsihotik za bolesnike sa slabim ili djelomičnim odgovorom je klozapin. Kad je klozapin tek postao dostupan u Sjedinjenim Američkim Državama, bio je rezerviran za teške oblike sihzofrenije, tj. za bolesnike koji su bili institucionalizirani na duži rok. Nakon toga, ispitivanja su pokazala da je učinkovit i kod bolesnika s trajnim psihotičnim simptomima koji žive u zajednici, a koji imaju simptome koji ih ometaju u svakodnevnim aktivnostima i utječu na kvalitetu života. Danas je poznato da se potencijalno fatalna agranulocitoza razvija u otprilike 1% bolesnika koji počnu uzimati klozapin.

Koliko dugo bolesnici sa shizofrenijom trebaju uzimati antipsihotike ako je njihovo stanje godinama stabilno?

Kontinuirana primjena antipsihotika nakon oporavka od psihotične epizode pokazala se učinkovitom u smanjenju rizika od relapsa bolesti. U randomiziranim ispitivanjima koja uspoređuju nastavak liječenja i prekid liječenja, otprilike 64% pacijenata ima recidiv tijekom prve godine dok su primali placebo, u usporedbi s 27% onih koji su imali recidiv na antipsihoticima.

Trenutna praksa je da se antipsihotici daju kontinuirano, čak i ako je pacijentovo stanje stabilno godinama ili desetljećima. Međutim, mnogi pacijenti nerado nastavljaju s lijekovima kada im stanje postane stabilno, posebno oni koji su imali samo jednu epizodu ili neugodne nuspojave na antipsihotike. Rezultat neadherencije je relaps shizofrenije.

Koje se još nuspojave osim akutnih ekstrapiramidalnih i tardivne diskinezije vežu uz antipsihotike?

Antipsihotici mogu dovesti do metaboličkih nuspojava kao što je povećanje tjelesne mase, povišenje razine lipida i inzulinska rezistencija, a sve to povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Metaboličke nuspojave vezane uz primjenu antipsihotika mogu biti značajne, osobito u mlađih bolesnika. Preporučuje se da pacijenti sa shizofrenijom redovno prate tjelesnu masu te razinu glukoze i lipida u krvi.

Neki antipsihotici, posebno antipsihotici prve generacije i lijekovi druge generacije, kao što su risperidon, paliperidon i asenapin, mogu povisiti razinu prolaktina i uzrokovati galaktoreju i menstrualne poremećaje kod žena te seksualnu disfunkciju i ginekomastiju kod muškaraca. Seksualne nuspojave mogu biti ozbiljan problem za bolesnike i vrlo su često uzrok neadherencije na propisane antipsihotike. Ostale uobičajene nuspojave antipsihotika kojima se pridaje manje pažnje uključuju sedaciju, ortostatsku hipotenziju i antikolinergičke učinke.