x
x

Je li nam sreća zapisana u genima?

  18.05.2011.

Prema Albertu Schweitzeru, sreća nije ništa više nego dobro zdravlje i loše pamćenje. Prema nedavno objavljenom radu u časopisu Journal of Human Genetics, točna je samo polovica te tvrdnje. Sreća je u našim genima. Točnije, na dugom kraku 5-HTTLPR gena (gen za serotoninski transporter). Istraživanje opisano u tom radu temelji se na anketi provedenoj na 2574 američka adolescenta.

Je li nam sreća zapisana u genima?

"To je prvo službeno otkriće 'gena za sreću', mada sam siguran da će još takvih gena biti pronađeno", kaže Jan-Emmanuel De Neve s londonskog Ekonomskog fakulteta, koji je koautor studije. On je napisao još jedan članak koji će uskoro biti objavljen u časopisu Econometrica, a članak pokazuje da je genetika ta koja objašnjava jednu trećinu razlika u ljudskoj sreći.

Samo je mali korak od ovog otkrića do pretpostavke da ćemo genetskim inženjeringom moći stvarati sretnu djecu. Ed Diener, psiholog na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu i autor knjige godine za 2008. - ''Sreća: Otključavanje misterija psihološkog bogatstva'', rekao je za časopis The Guardian: "Ovo uzbudljivo otkriće nudi nam pronicav uvid koji bi nam jednog dana mogao pomoći u borbi protiv različitih poremećaja, kao što je depresija. Roditelji će u budućnosti moći izabrati gene i na taj način stvoriti dijete koje je zadovoljnije svojim životom."

Slučajno, kolumnist časopisa Scientific American, John Horgan, nedavno je izrazio ogorčenje zbog genetskog determinizma. Govorio je o tzv. "ratničkom genu" (gen monoamino-oksidaze A), koji navodno predodređuje ljude za sklonost ratničkom bijesu:

"Ratnički gen nalikuje ostalim pseudo-otkrićima koji proizlaze iz bihevioralne genetike, kao što su ''gay'' gen, ''Božji'' gen, gen visokog IQ, gen za alkoholizam, kockarski gen i liberalni gen ... Nedosežan broj otkrića bihevioralne genetike proizlazi iz dva čimbenika. Prvo, traganje za korelacijom između tisuća gena i tisuća značajki i poremećaja, dovodi do iskrivljene istine, pogotovo kad su u pitanju kategorije kao što su "agresija" i "trauma iz djetinjstva''... Drugo, mediji, uključujući cijenjene znanstvene časopise kao što su Science i PNAS, kao i televizijske emisije poput Dr. Phila - skloni su senzacionalističkim "otkrićima" kojima je u interesu samo privući pozornost."

Izvornik: bioedge.org / Michael Cook
Prevela: Mirna Pandžić, cand.med.