Je li nam sreća zapisana u genima?
18.05.2011.
Prema Albertu Schweitzeru, sreća nije ništa više nego dobro zdravlje i loše pamćenje. Prema nedavno objavljenom radu u časopisu Journal of Human Genetics, točna je samo polovica te tvrdnje. Sreća je u našim genima. Točnije, na dugom kraku 5-HTTLPR gena (gen za serotoninski transporter). Istraživanje opisano u tom radu temelji se na anketi provedenoj na 2574 američka adolescenta.
"To je prvo službeno otkriće 'gena za sreću', mada sam siguran da će još takvih gena biti pronađeno", kaže Jan-Emmanuel De Neve s londonskog Ekonomskog fakulteta, koji je koautor studije. On je napisao još jedan članak koji će uskoro biti objavljen u časopisu Econometrica, a članak pokazuje da je genetika ta koja objašnjava jednu trećinu razlika u ljudskoj sreći.
Samo je mali korak od ovog otkrića do pretpostavke da ćemo genetskim inženjeringom moći stvarati sretnu djecu. Ed Diener, psiholog na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu i autor knjige godine za 2008. - ''Sreća: Otključavanje misterija psihološkog bogatstva'', rekao je za časopis The Guardian: "Ovo uzbudljivo otkriće nudi nam pronicav uvid koji bi nam jednog dana mogao pomoći u borbi protiv različitih poremećaja, kao što je depresija. Roditelji će u budućnosti moći izabrati gene i na taj način stvoriti dijete koje je zadovoljnije svojim životom."
Slučajno, kolumnist časopisa Scientific American, John Horgan, nedavno je izrazio ogorčenje zbog genetskog determinizma. Govorio je o tzv. "ratničkom genu" (gen monoamino-oksidaze A), koji navodno predodređuje ljude za sklonost ratničkom bijesu:
"Ratnički gen nalikuje ostalim pseudo-otkrićima koji proizlaze iz bihevioralne genetike, kao što su ''gay'' gen, ''Božji'' gen, gen visokog IQ, gen za alkoholizam, kockarski gen i liberalni gen ... Nedosežan broj otkrića bihevioralne genetike proizlazi iz dva čimbenika. Prvo, traganje za korelacijom između tisuća gena i tisuća značajki i poremećaja, dovodi do iskrivljene istine, pogotovo kad su u pitanju kategorije kao što su "agresija" i "trauma iz djetinjstva''... Drugo, mediji, uključujući cijenjene znanstvene časopise kao što su Science i PNAS, kao i televizijske emisije poput Dr. Phila - skloni su senzacionalističkim "otkrićima" kojima je u interesu samo privući pozornost."
Izvornik: bioedge.org / Michael Cook
Prevela: Mirna Pandžić, cand.med.