David Čičić, dr. med.
31.10.2014.
Novo istraživanje tvrdi da su žene podložnije razvoju anksioznosti i depresije nakon preboljelog infarkta miokarda u odnosu na muškarce. Bolesnici s depresijom bi mogli biti pod povećanim rizikom za smrtni ishod unutar 6 mjeseci od infarkta miokarda. Rezultati istraživanja su prezentirani na godišnjem skupu Udruženja za akutnu kardiovaskularnu skrb (Acute Cardiovascular Care Association) Europskog društva za kardiologiju (European Society of Cardiology).
U istraživanje je uključeno 160 bolesnika hospitaliziranih zbog infarkta miokarda. Prikupljeni su podaci o demografskim (spol, dob, razina obrazovanja, bračni status) i kliničkim (incidencija šećerne bolesti, prethodno liječenje hipertenzije, prethodni infarkt miokarda) karakteristikama, ostalim rizičnim čimbenicima kardiovaskularnih bolesti (pušenje, tjelesna aktivnost) i prethodnom psihičkom zdravlju.
Depresija i anksioznost su procijenjeni korištenjem Bolničke skale za anksioznost i depresiju (Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS): anksioznost i depresija nisu prisutni (0-7 bodova), moguća anksioznost i depresija (8-10 bodova) te blaga do umjerena anksioznost i depresija (≥11 bodova).
Rezultati istraživanja su pokazali da je gotovo četvrtina bolesnika s preboljelim infarktom miokarda (24,4%) bila depresivna, a da je među njima antidepresivima liječeno 28,2% osoba. Prosječna bodovna vrijednost na skali za depresiju je iznosila 6,87 za muškarce i 8,66 za žene. Za anksioznost je prosječna bodovna vrijednost iznosila 7,18 za muškarce i 8,20 za žene.
Opažena je veza između anksioznosti i pušenja. Kod 15,6% aktivnih pušača prosječna vrijednost na skali za anksioznost je iznosila 10,16 bodova. Kod 77,5% bolesnika koji nikada nisu pušili iznosila je 7,3, a kod 6,9% bolesnika koji su prestali pušiti prije više od 2 godine 4,55 bodova.
Tjelesno neaktivni bolesnici su naginjali depresiji (prosječna HADS vrijednost 8,96), a čak 64% bolesnika s depresijom je bilo neaktivno.
Autori su također procijenili da bolesnici koji razviju depresiju nakon infarkta miokarda, u usporedbi s bolesnicima bez depresije, imaju 6 puta veći rizik za smrtni ishod unutar 6 mjeseci od infarkta.
„Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći uzrok nesposobnosti i smrtnosti u svijetu, nadmašena samo ishemijskom srčanom bolešću. Izrazita depresija prati infarkt miokarda u približno 18% slučajeva i važan je pokazatelj nesposobnosti i loše kvalitete života unutar godine dana od infarkta miokarda,“ tvrdi autor studije, prof. Prans Serpytis.
