Uvod

Opseg vrata (OV) predložen je kao novi marker za određivanje normalne, odnosno abnormalne distribucije masnog tkiva u djece. Viša vrijednost opsega vrata povezana je sa opstruktivnom apnejom u spavanju i metaboličkim sindromom kako u odraslih, tako i u djece.

Astma i pretilost dva su značajna javnozdravstvena pedijatrijska problema, posebno u razvijenim zemljama, čija se prevalencija posljednjih godina povećava. Pretilost je dokazani čimbenik rizika za astmu i simptome povezane s astmom u djece. Pokazano je da viši indeks tjelesne mase (ITM) povećava rizik za egzacerbaciju astme u djece s perzistentnom astmom. Međutim, uzorak distribucije masnog tkiva, više nego ukupna količina masnog tkiva, čini se da je ključan za razvoj komplikacija vezanih uz pretilost. 

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost su u djece (0 – 5 godina i 5 – 19 godina) definirane od strane Svjetske zdravstvene organizacije, što je dostupno na ovoj poveznici: http://ebook.ecog-obesity.eu/wp-content/uploads/2015/02/ECOG-Obesity-eBook-World-Health-Organization-Reference-Curves.pdf?c6e782 

Iako je ITM uobičajena antropološka mjera za određivanje pretilosti u djece, on ima ograničenu korist u probiru na regionalnu distribuciju masnog tkiva. Druge antropološke mjere, kao što je opseg struka su, čini se, superiornije za identifikaciju centralne pretilosti i bolje odražavaju povećani kardiovaskularni rizik od ITM-a. Stoga je ovom kontekstu probir na centralnu pretilost važniji od samog ITM-a. 

Opseg vrata (OV) predložen je kao novi marker za određivanje normalne, odnosno abnormalne distribucije masnog tkiva u djece. Viša vrijednost opsega vrata povezana je sa opstruktivnom apnejom u spavanju i metaboličkim sindromom kako u odraslih, tako i u djece. Nedavno je pokazano da je viši OV povezan s neželjenim učincima na dišni sustav u djece koja se spremaju za nekardiokiruršku operaciju. Također je pokazano da bi OV mogao biti nezavisni prediktor upalnog statusa u odraslih. Međutim, povezanost između težine astme i OV-a do sada još nije utvrđivana, ni u odraslih, niti u djece. 

Cilj ovog ispitivanja turskih autora bio je istražiti povezanost između distribucije masnog tkiva određene antropometrijskim mjerama, uključujući i opseg vrata, s težinom astme u djece.

Metode

Djeca s astmom koja su praćena tijekom dvogodišnjeg perioda u pedijatrijskoj jedinici za alergije u Ankari uključena su u studiju nakon potpisivanja informiranog pristanka. Uključeni su ispitanici koji su bili stariji od 6 godina, redovito praćeni ambulantno u klinici tijekom barem jedne godine prije uključivanja u studiju i čija je astma bila dobro kontrolirana prema GINA smjernicama. U studiju nisu uključeni oni koji su u vrijeme uključivanja u studiju imali egzacerbaciju, oni s dodatnom kroničnom bolesti pluća (npr. bronhiektazijama) i/ili nekom drugom kroničnom bolesti. 

Težina astme je ocjenjivana prema GINA smjernicama. Djeca čija je astma bila uspješno kontrolirana lijekovima iz koraka 1 i 2 smjernica, činila su skupinu 1 u ispitivanju (blaga astma), dok su djeca koja su za kontrolu simptoma trebala lijekove iz koraka 3, 4 i 5 smjernica, činila skupinu 2 (umjerena do teška astma). Djeci su određene antropometrijske mjere: visina, težina, opseg vrata, struka i bokova. Opseg vrata je mjeren na razini krikotiroidne hrskavice u horizontalnoj auriko-orbitalnoj ravnini.

Pretilost je definirana kao ITM iznad 95. percentile, a prekomjerna tjelesna težina kao ITM iznad 85. percentile za populaciju turske djece. Vrijednosti opsega struka i vrata definirane su kao visoke ako su bile iznad 90. percentile za ispitivanu populaciju.

Atopija je bila definirana kao pozitivni ubodni test na barem jedan od testiranih antigena u studiji. 

Rezultati

Rezultati multivarijatne logističke regresijske analize otkrili su da je opseg vrata iznad 90. percentile bio povezan s teškom astmom u djece.

U studiju je bilo uključeno ukupno 127 djece (od toga 82 dječaka, 64,6 %) srednje dobi 8,3 god. (raspon 6,4 – 11,3 god.). Atopija je bila prisutna u 77 (60,6 %) ispitanika. Sveukupno je 17 (13,4 %) ispitanika bilo pretilo, a njih 25 (19,7 %) je imalo prekomjernu tjelesnu težinu. U skupini 1 s blagom astmom je bio 91 ispitanik (71,6 %). 

Dvije se skupine nisu razlikovale prema dobi, spolu, dobi pri postavljanju dijagnoze astme, atopiji, prevalenciji pretilosti, vrijednostima ITM-a, kao niti tradicionalnim antropometrijskim mjerama, opsegu struka i bokova. Međutim, pokazalo se da je opseg vrata u djece s teškom astmom bio značajno viši od onoga od djece s umjerenom astmom (29,0 cm (27,0 – 32,0) vs. 28,0 (26,0 – 30,0), p = 0,019). Prevalencija djece s opsegom vrata iznad 90. percentile također je bila viša u djece s teškom astmom (15 [41,7 %] vs. 21 [23,1 %]). Rezultati multivarijatne logističke regresijske analize otkrili su da je opseg vrata iznad 90. percentile bio povezan s teškom astmom u djece [95 % CI] (2.52 [1.05 – 6.01]; p = 0.038).

Zaključak

U ovoj presječnoj studiji je nađeno da djeca šireg opsega vrata, što je novi marker centralne pretilosti, imaju teži oblik astme. Ova bi jednostavna antropometrijska mjera mogla bi biti korisnija od opsega struka i bokova za određivanje povezanosti između pretilosti i težine astme u djece.

Rano otkrivanje i pomno praćenje djece s višim vrijednostima opsega vrata mogli bi pomoći smanjenju morbiditeta u ovoj populaciji pedijatrijskih bolesnika.